Mnogi zaposleni žele da pored redovnog posla pokrenu sopstveni biznis, rade sa dodatnim klijentima ili svoje freelance usluge naplaćuju preko preduzetničke radnje.
Zbog toga se često postavlja pitanje: da li osoba koja je već zaposlena može istovremeno da bude i paušalno oporezovani preduzetnik?
Odgovor je – da.
Radni odnos kod jednog poslodavca ne sprečava Vas da istovremeno registrujete preduzetničku radnju, pod uslovom da im to ugovor o radu ili interni akt poslodavca ne zabranjuje (proverite direktno u firmi u kojoj radite da li postoji neka interna zabrana)
U ovom vodiču objašnjavamo kako funkcioniše paušalac iz radnog odnosa, koje poreze i doprinose plaća, koje obaveze ima i kada ovaj način poslovanja može imati smisla.
Možete.
Osoba koja je zaposlena kod drugog poslodavca može istovremeno registrovati preduzetničku radnju i obavljati samostalnu delatnost.
U praksi se za ovu situaciju često koristi izraz „preduzetnik iz radnog odnosa“.
To može biti zanimljivo zaposlenima koji žele da pored redovnog posla razvijaju sopstveni biznis ili pružaju usluge drugim klijentima, na primer programerima, dizajnerima, konsultantima, prevodiocima, edukatorima i drugim stručnjacima.
Međutim, samo postojanje radnog odnosa ne znači automatski da možete biti paušalac. Potrebno je da ispunjavate i ostale zakonske uslove za paušalno oporezivanje, uključujući uslove koji se odnose na delatnost i ostvareni promet.
Postupak registracije preduzetnika u osnovi se ne razlikuje značajno zato što ste već u radnom odnosu.
Potrebno je da odaberete odgovarajuću šifru delatnosti, registrujete preduzetnika u Agenciji za privredne registre i ispunite uslove za paušalno oporezivanje.
Pre otvaranja firme posebno je važno proveriti da li se delatnost kojom planirate da se bavite može paušalno oporezovati.
Ukoliko tek planirate registraciju, ceo postupak smo detaljno objasnili u vodiču Kako otvoriti paušalnu firmu u Srbiji.
Ovo je jedna od najvažnijih razlika između paušalca kome je preduzetnička delatnost osnov osiguranja i osobe koja je već osigurana po osnovu zaposlenja.
Ako ste već osigurani po osnovu radnog odnosa (tj. vaš poslodavac plaća za vas doprinose), kao paušalac iz radnog odnosa:
Zato je ukupan iznos mesečnih davanja za zaposlenog paušalca niži nego za preduzetnika kome je to osnovna delatnost.

Ne.
Zarada koju ostvarujete kod poslodavca i promet koji ostvarujete kao preduzetnik nisu isto.
Za praćenje limita paušalnog poslovanja relevantan je promet koji ostvarujete kroz preduzetničku delatnost, a ne vaša plata iz radnog odnosa.
Na primer, ukoliko tokom godine primite 1.500.000 dinara neto zarade od poslodavca i kroz svoju preduzetničku radnju ostvarite 4.000.000 dinara prometa, ne sabirate ova dva iznosa i ne zaključujete da ste ostvarili 5.500.000 dinara prometa kao paušalac.
Činjenica da ste zaposleni kod jednog poslodavca ne znači da se test samostalnosti ne odnosi na poslovanje vaše preduzetničke radnje.
Test samostalnosti služi za procenu odnosa između preduzetnika i njegovog nalogodavca.
Zbog toga posebno treba biti oprezan kada preko svoje preduzetničke radnje ostvarujete značajan deo prihoda od jednog nalogodavca ili kada odnos sa njim po svojim karakteristikama podseća na radni odnos.
Test ima više zakonom propisanih kriterijuma i situacija se mora posmatrati u celini.
Isplativo je ako:
Nije isplativo ako:
Činjenica da ste već zaposleni ne oslobađa vas redovnih obaveza koje imate kao paušalno oporezovani preduzetnik.
Potrebno je da uredno izdajete račune, vodite KPO knjigu, pratite ostvareni promet i relevantne poreske limite i redovno izmirujete obaveze utvrđene poreskim rešenjem.
Ukoliko niste sigurni kako treba da izgleda ispravna faktura, koje podatke mora da sadrži i kako se pravilno numeriše, detaljno objašnjenje možete pronaći u našem vodiču „Kako uraditi i izdati fakturu?“
Svaki paušalac takođe ima obavezu vođenja evidencije ostvarenog prometa. Kako se prihodi evidentiraju, šta se upisuje u evidenciju i kako izgleda pravilno popunjena KPO knjiga objasnili smo u vodiču „Kako pravilno voditi KPO knjigu kao paušalac?“
Ako prestane radni odnos, menja se osnov osiguranja preduzetnika. Tada više ne postoji zaposlenje preko kojeg je ostvarivano zdravstveno osiguranje, pa se menjaju i obaveze po osnovu samostalne delatnosti.
Zbog toga promenu statusa ne treba ignorisati. Potrebno je uredno prijaviti promenu:
Ukoliko se zaposlite dok vodiš paušalnu radnju ili, obrnuto, napustiš radni odnos, menja se osnov za obračun doprinosa:
U oba slučaja, obavezno podnosiš prijavu PPDG-1R radi korekcije osnovice i tačnog obračuna doprinosa.
I obrnuto: ako ste prvo bili paušalac kojem je to osnov osiguranja, a zatim zasnujete radni odnos, treba urediti promenu osnova osiguranja kako bi obaveze bile pravilno utvrđene.
Bez obzira na to da li vam je paušalna firma osnovna ili dodatna delatnost uz radni odnos, administrativne obaveze ostaju deo svakodnevnog poslovanja.
Uz Moj Biznis Paušal možete na jednom mestu voditi klijente, izdavati fakture, voditi KPO knjigu, pratiti ostvareni promet i limite i imati pregled najvažnijih podataka o poslovanju.
Da. Radni odnos kod poslodavca ne sprečava vas da istovremeno budete registrovani kao preduzetnik, pod uslovom da ispunjavate uslove za obavljanje delatnosti i paušalno oporezivanje.
Ako je osiguran po osnovu radnog odnosa, zdravstveni doprinos se ne plaća ponovo po osnovu samostalne delatnosti.
Da. PIO doprinos se plaća i po osnovu samostalne delatnosti.
Ne. Plata koju ostvarujete iz radnog odnosa ne predstavlja promet vaše preduzetničke radnje.
Da. To što ste istovremeno zaposleni ne ukida uslove koji važe za paušalno oporezivanje.
Menja se osnov osiguranja i mogu se promeniti doprinosi koje plaćate kao preduzetnik. Promenu treba uredno evidentirati.